Razgovor:Ivan Gundulić

Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Ivan Gundulić.

Ovo nije forum za opću raspravu o temi članka. Pisanje kojemu ovdje nije mjesto može biti premješteno ili uklonjeno.
Postavite novi tekst pod stari tekst. Kliknite ovdje kako biste započeli novu temu.
Potpišite i datirajte svoje komentare dodajući četiri tilde (~~~~).
Novi ste na Wikipediji? Dobro došli! Pročitajte naš uvodni tečaj.

Rad na člancima

Pismohrane:

semi-protekcija

Morali bismo staviti predlozak sprotect ovamo, ali nisam nasao. --VKokielov 19:19, 21. rujan 2007. (CEST)

gundulićeva djela

mislim da bi gundulićeva djela trebala imati zasebnu stranicu, ovako je previse toga na jednoj stranici, a, uostalom, to su neka od najvaznijih djela hrv. barokne književnosti. --finding myself (razgovor) 09:12, 2. lipanj 2008. (CEST)

Bit će, radim na tom. --Aby ssus 11:19, 2. lipanj 2008. (CEST)

Važnija djela/notable works i nacionalnost

Engleska wikipedija (Ivan Gundulić) predstavlja Suze sina razmetnoga, Osmana i Dubravku kao njegova važnija djela. Ujedno, ta stranica definira Gundulićevu nacionalnost kao Ragusan, tj. Dubrovničan. Smatram da bi trebali dodati njegova važnija djela, a za nacionalnost nisam siguran.

Wickdecoder256 (razgovor) 20:53, 23. rujna 2015. (CEST)[odgovori]

Svašta će se vidjeti na engleskoj wikipediji. Tko zna, možda i Londonci postanu nacionalnost.--_MaGa▀▄^{poruči mi} 18:54, 24. rujna 2015. (CEST)[odgovori]

Ivan, Gjivo, Dživo...?

Situaciju da se naslov članka ovako ne podudara sa sadržajem očekujem samo na srpskohrvatskoj WP. Trenutno u članku ime glasi "Gjivo", što koliko vidim nema veze ni sa čime. Takav zapis niti se poklapa sa suvremenim hrvatskim pravopisom, niti sa izvornom praksom (usporedi naslovnicu "Pjesni pokornih" iz 1621. ili "Suze sina razmetnoga" iz 1702. U oba slučaja: "Givo". A "Gjivo" sam našao samo na jednom izdanju iz 1921.

Na stranu činjenica da na dva-tri mjesta u članku svejedno stoji "Ivan", a njegova majka i kći se nazivaju "Dživa" umjesto "Gjiva"...

Ustaljeno je Gundulića zvati Ivanom, i to potvrđuju npr. enciklopedija.hr i Biografski leksikon. Međutim, takvo je rješenje dubiozno, osobno smatram da ono praktički lažira povijest jer Gundulić sam sebe nikad nije tako zvao, to je naknadno preimenovanje iz 19. stoljeća. Smatram znatno boljim rješenjem koje Enciklopedija i Leksikon navode ju u zagradama - "Dživo". Stručna Akademijina izdanja također su ga tako nazivala (s time da su <dž> zapisivali kao <ǵ>, Daničićevska praksa).

U svakom slučaju, mora se odlučiti za jedno ili drugo, jer sadašnje stanje je besmisleno. —Phazd (razgovor) 00:26, 22. svibnja 2022. (CEST)[odgovori]

@Phazd: ne mogu se sjetiti piše li nam to negdje u pravilima, ali naslov članka ide po imenu koje je najprepoznatljivije (ljudima koje srećeš u tramvaju) — mislim da je to ipak Ivan. Kad pogledaš samo literaturu na dnu članka u HBL vidiš da je gotovo sva o Ivanu. Po kojim su pravopisima prije pisali njegovo ime (koje se izgovara Dživo, jel?) sad nas ne bi trebalo zanimati, dži sada ne pišemo ni gi ni gji ni ǵi. Otkud Dživo → Ivan? Pretpostavljam da se odgovor može naći u ovom blogu – i ime svetca Ivana prevodi se na razne načine (po svijetu). Zanimljiva mi je u tom blogu slika »Spomen-ploča Dživu Gunduliću«, daje nam za pravo staviti Dživo — uz Ivan, koje, kako sam rekao, ide zbog prepoznatljivosti. Negdje u uvodu mogu se staviti i ostala značajnija pisanja Gundulićeva (Gundulichijeva!) imena: Givo, Gjivo… Ja bih (na tvom mjestu) pričekao još koji dan i ako ne bude protivljenja prebacio sva imena u tekstu isključivo na Ivan i Dživo. pon_{o_r} (razgovor) 09:20, 22. svibnja 2022. (CEST)[odgovori]

@Ponor, slažem se da je najjednostavnije koristiti "Ivan" jer je najuobičajenije, i ne bi se svaki novi urednik trebao prilagođavati. Dosljedno koristiti "Dživo" bi trebao upornu kontrolu nekog korisnika nad raznim člancima (a ja sam prelijen i preneredovit na WP da se time bavim ;). Postanak "Ivana" Gundulića je devetnaestostoljetni zahvat da ga se učini probavljivijim tadašnjem unifikatorskom ilirskom duhu, tj. prilagođen je standardnom jeziku. Isto se dogodilo "Juniju", tj. Džonu Palmotiću, i "Titu" Brezovačkom, koji je u međuvremenu ipak opet postao Tituš. Inoslav Bešker se pred neko vrijeme osvrnuo na problematiku, između ostaloga u ovom članku.

Povremeno bude da se koristi arhaični pravopis za imena iz tradicijskih razloga - npr. Gjalski - no kako sam gore pokušao pokazati, ne vidim da je "Gjivo" neka tradicija.

Onda, ako se ne pojavi još komentara, neka bude Ivan, s napomenom o Dživu. — Phazd (razgovor) 00:14, 23. svibnja 2022. (CEST)[odgovori]